U Italiji, automobili su sve stariji i stariji. I to je problem.

Vozni park koji nastavlja rasti, ali prije svega nastavlja stariti, dok električna vozila ostaju marginalna u poređenju s evropskim političkim ambicijama. To je slika koju pruža Izvještaj ACEA-e za 2026. godinu, pregled koji ističe kritična pitanja s kojima se suočava cijeli sektor, barem u odnosu na ciljeve koje je proglasila Evropska unija.
Brojke govore same za sebe: sve više vozila je na cestama u Evropi, s rastućom prosječnom starošću, a Italija se pojavljuje kao jedna od zemalja koja najbolje predstavlja ovaj trend, kako u pogledu starosti voznog parka, tako i gustoće vozila u odnosu na stanovništvo.
Italija znatno zaostaje.
Podaci iz izvještaja odnose se na 2024. godinu i pokazuju kako je ukupan broj automobila u prometu u EU dostigao 255.999.373 jedinica, što je porast od 1,4% u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, prosječna starost vozila porasla je sa 12,5 na 12,7 godina, potvrđujući sada već strukturni trend.
Italijanska brojka je još značajnija: sa prosječnom starošću od 13 godina, naša zemlja se rangira znatno iznad glavnih evropskih ekonomija, poput Njemačke (10,6 godina) i Francuske (11,5 godina), i zaostaje za najvrlijim zemljama, poput Luksemburga, koji sa 8,2 godine predstavlja izuzetak, očigledno dijelom vođen višim prihodima.
Italija također drži još jedan nezavidan rekord: to je zemlja sa najvećim brojem automobila na 1.000 stanovnika u Evropskoj uniji. Ovaj pokazatelj naglašava koliko se sporo zamjenjuje vozni park i kako privatno vlasništvo nad automobilima ostaje ključno, vjerovatno i zbog nepouzdanosti i ograničene pokrivenosti javnim prevozom u nekoliko gradova.
Električna vozila i dalje marginalna
Poglavlje o izvorima energije ističe značajno neusklađenost između regulatornih ciljeva i stvarnosti. Električni automobili predstavljaju samo 2,3% ukupnog evropskog voznog parka, što je neznatno više od 1,8% u 2023. godini, ali i dalje daleko od nivoa potrebnih da značajno utiču na emisije i kvalitet vazduha u gradovima. Također treba napomenuti da se u 2025. i narednim mjesecima očekuje pojavljivanje još nekoliko popularnih modela na tržištu, što bi moglo značajno potaknuti rast registracija vozila na baterije.
Udio plug-in hibrida je opao sa 2,1% na 1,4%, uprkos znacima oporavka u 2025. godini. Benzin i dizel ostaju dominantni, zajedno čineći 87,6% automobila na cestama.
Slika se ne mijenja značajno kada se pogledaju ostala vozila: kombi vozila premašuju 31 milion jedinica, a samo 1,3% je elektrificirano; kamioni, koji ostaju najstarija vozila sa prosječnom starošću od 14 godina, imaju električnu penetraciju od 0,3%; Autobusi pokazuju značajniji napredak, ali samo u nekoliko sjevernoevropskih zemalja.
U suštini, Izvještaj ističe kako se dekarbonizacija cestovnog transporta ne može zasnivati isključivo na zakonodavnim ciljevima ili sloganima. Potrebni su konkretni uslovi koji to omogućavaju: infrastruktura za punjenje, podsticaji za kupovinu, koherentne poreske politike i okruženje koje obnovu voznog parka čini zaista atraktivnom. Ovo posljednje je neophodno – pored zagađenja – i u smislu sigurnosti na cestama, s obaveznim ADAS-om i novim procedurama za crash testove.
Pošaljite povratne informacije



